Connect with us

Društvo

SRPSKA NAUČNICA OBJAVILA SLEDEĆE: Nemojte da brinete zbog mutanta korone, nešto drugo treba više da vas plaši

Objavljeno

-

Foto: Printcreen

Do danas je registrovano preko 12,000 mutacija kod ovog korona virusa


Novi soj korona virusa koji je najpre otkriven u Velikoj Britaniji, a već se proširio u nekoliko zemalja, izazvao je paniku širom Evrope. Kako stručnjaci objašnjavaju, nova vrsta opasnog virusa se širi brže od SAR-CoV-2, ali ostaje pitanje da li je i opasniji i smrtonosniji.

Isidora Stanković, srpska naučnica, doktorand biomedicinskih nauka koja radi i školuje se u SAD, objavila je na Facebook-u tekst u kojem je, pozivajući se relevantne naučne izvore objasnila zašto ne postoji razlog da strahujemo od novog soja korone.

Njen tekst prenosimo u celosti.

Novi mutant korona virusa i zašto nema razloga za brigu

Advertisement

Ovih dana novine se pune pričama o „novom korona virusu u Britaniji koji se čak 70% brže širi“. Šta su činjenice:

1) novine vole senzaciju

2) ovo nije novi virus, virusi mutiraju i postoje kao populacija

3) vakcine će i dalje biti efikasne protiv virusa.

Novine vole senzaciju

Advertisement

Do danas je registrovano preko 12,000 mutacija kod ovog korona virusa (SARS-CoV-2). Pre par meseci novine su isto kao danas bile pune naslova o D614G mutaciji i kako „dolazi kraj sveta“ jer je virus mutirao. Naučnici su potom proučili ovaj mutant i pokazali da organizam stvara isti imuni odgovor kao kod prvobitnog soja virusa.

Virusi mutiraju

Svi organizmi mutiraju. Mutacija zvuči strašno ali promena u par „slova“ genoma virusa koja se stvara mutacijom ne stvara i „novi virus“ onako kako razmišljamo kada govorimo o virusu gripa. U genetici postoji nešto što se zove „selektivni pritisak“ koji tera viruse da mutiraju i prilagode se sredini – kako se virus širi i cirkuliše, tako postaje bolji u širenju (ovome doprinosi i ponašanje ljudi). Zbog toga danas čitamo „širi se brže od poznatog koronavirusa“. Ovo ne znači da i izaziva težu bolest.

Druga stvar, virusi postoje kao populacija – u svakom trenutku imamo nekoliko sojeva koronavirusa koji postoje istovremeno, u različitim razmerama. Kada se sekvencira genom virusa iz populacije, imaćemo dominantan soj i više drugih sojeva (mutanta) istog virusa. U UK, ovaj mutant soj postoji od avgusta, ali se u zadnjih nekoliko nedelja situacija izmenila što u virusnoj populaciji. što u ljudskoj (UK je imala poprilično opuštene mere. što je dovelo do više kontakata), što je dovelo da sada postane primarni.

Vakcine će i dalje biti efikasne protiv virusa

Advertisement

Vakcine stvaraju imunitet koji se zasniva na stvaranju repertoara antitela (poliklonalna antitela). Ovo znači da će antitela koja stvorimo moći da prepoznaju i da se vezuju za više delova proteina virusa, tako da pojedinačne mutacije nisu mnogo bitne.

Jedini način na koji možemo dobiti mutanta koji je otporan na vakcinu je da se osoba vakciniše i potom zarazi korona virusom koji usled „selektivnog pritiska“ koji predstavlja imuni odgovor nekako opstane u organizmu i krene da mutira tako da izbegne naš imuni odgovor. S obzirom na sve što znamo o korona virusu, s obzirom da mutira mnogo, mnogo, mnogo manje nego virus gripa i s obzirom da vakcine stvaraju repertoar antitela, šanse za ovo su u domenu teorije i za ovako nešto će trebati u hipotetičkom scenariju mnogo godina.

Na kraju, ne sekirajte se još više o nekakvom „mutant virusu“. To što mnoge zemlje otkazuju letove iz UK je mera opreza izazvana visokim brojem slučajeva + preventivni oprez oko ovog soja virusa. Svakih par nedelja novine objavljuju vesti o nekom „novom mutantu“, skoro je bila mutacija u Danskoj, sada u UK…to je sve očekivano i nije razlog za brigu dok nauka ne pokaže da razloga za brigu ima.

Ako baš želite da brinete, treba biti zabrinut o popuštanju mera dok ljudi umiru, medicinari padaju, a cela Evropa zateže mere, dok mi biramo šta ćemo obući u najluđoj noći na Kopaoniku.

Izvor: Espreso

Advertisement
Advertisement
OSTAVI KOMENTAR

OSTAVI KOMENTAR

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Društvo

CENE NOVOGODIŠNJIH UKRASA U SRBIJI: Od ovoga će vas ZABOLETI glava, ali za sve POSTOJI REŠENJE! (FOTO)

Objavljeno

-

Objavio

Novogodišnji ukrasi i jelke, Foto: Tamara Trajković

Detaljno smo ispitali tržište o cenama novogodišnjih ukrasa i jelki u decembru 2023. godine


Kako se bliži proslava Nove godine, tako se polako srpski gradovi opremaju uličnim ukrasima, a srpski građani onim običnim kojim se kiti jelka.

Inflacija je velika, ali i dalje se građanke i građani naše države odlučuju za svečano obeležavanje dočeka, kako provodom u Srbiji, tako i provodom širom Evrope.

Predajući se euforičnoj depresiji, građani polako (do)kupuju ukrase i spremaju se za kićenje jelke koju će zbog umora moći tek da raskite u februaru ili martu.

Kako bismo vam olakšali pregled cena, istražili smo koliko u proseku koštaju ukrasi za jelku, kao i samo drvo.

Advertisement

Cene ukrasa

Sitni ukrasi koji dolaze u različitim bojama, a koje možete kupiti u paketu, koštaju oko 100 dinara po paketu.

Dok veći i upečatljiviji, različitih oblika i dezena, mahom staju 200 dinara, ali po komadu jer ih je teško naći u paketu.

Svakako je jeftinije, ali ne i senzativnije, imati manje ukrase na jelci. No, ako odbijete novogodišnji kič kao ideal praznika, možda za vas jesu sitniji ukrasi.

Takođe,sve ukrase možete koristiti podjednako da okitite i jelku i svoj dom.

Advertisement

S druge strane, dodatni rekviziti koji jesu pogodni za ukrašavanje kuće prosečno nisu najisplativija rešenja prema ponudi na koju smo naišli.

Tako,lampioni sa vrlo malo dekoracije i zvezdastog oblika prodaju se za 380 dinara.

Potom, kapice, statue Deda mraza, novogodišnje maske u obliku irvasovih kontura kreću se od 120 do 500 dinara.

Sitni ukrasi za jelkufoto: Tamara Trajković

Koliko koštaju novogodišnje jelke?

Verovatno većina građana i građanki Srbije poseduje jednu plastičnu jelku u svom domu. No, kako one dotraju, s vremena na vreme potrebno je kupiti novu.

Sa rastom inflacije, došlo je i do porasta cena za novogodišnje jelke, ali tradicija u određivanju cena ostala je ista.

Advertisement

Tako se i sada na tržištu, prosečne cene jelki kreću u odnosu na veličinu:

  • jelka visine 120 centimetara košta 1100 dinara;
  • jelka visine 150 centimetara košta 1500 dinara;
  • jelka visine 180 centimetara košta 2400 dinara;
  • jelka visine 210 centimetara košta 3200 dinara.

Novogodišnje slavlje koje se sastoji od proslave Nove godine, kićenja jelke i domova, odavno je postalo deo savremene tradicije građanki i građana Srbije.

No, cene su nastavile da skaču, te je razumljivo da nema potrebe za potpunim obeležavanjem praznika.

Novogodišnji ukrasiNovogodišnji ukrasifoto: Tamara Trajković

Svakako su sitni ukrasi i dobar provod sa najbližim dovoljni, ukoliko želite da slavite Novu godinu.

Izvor: Espreso

Advertisement
Nastavi sa čitanjem

NAJČITANIJE 48h