Društvo
Kako je korona stigla u Srbiju MNOGO RANIJE nego što smo mislili

Rad srpskih naučnika s Medicinskog fakulteta objavljen 19. januara ove godine pokazuje da su naši eksperti posle višemesečnih analiza utvrdili da je 56-godišnji muškarac koji je umro u Srbiji 5. februara prošle godine posle teške, obostrane upale pluća zapravo bio preminuo od novog koronavirusa. Prof. dr Slobodan Savić s Medicinskog fakulteta, koji je učestvovao u istraživanju zajedno sa dr Oliverom Stojkovićem sa Instituta za sudsku medicinu i Milenkom Bogdanovićem, asistentom na Medicinskom fakultetu, kaže da je takvih slučajeva verovatno bilo i ranije, ali da oni za sada nisu potvrđeni.
Podsećanja radi, prvi zvanično potvrđeni slučaj zaraze koronavirusom u Srbiji potvrđen je 6. marta, a u vreme smrti 56-godišnjeg muškarca nije se ni znalo, niti se moglo utvrditi da se radi o smrti izazvanoj korona virusom.
Istraživanje svojih kolega je za „Blic“ prokomentarisao i dr Predrag Kon, epidemiolog i član Kriznog štaba, koji je, između ostalog, rekao da ovo važno otkriće potvrđuje da je virus bio u cirkulaciji i mnogo pre prvog potvrđenog slučaja u Srbiji 6. marta.
Kako je to korona stigla u Srbiju mnogo pre nego što smo mislili? Evo hronologije.
31. decembar 2019: Kancelarija Svetske zdravstvene organizacije u Kini registruje saopštenje opštinske zdravstvene komisije u gradu Vuhanu na njihovom sajtu o slučajevima „viralne upale pluća“ u tom gradu.
4. januar 2020: SZO tvituje da postoji klaster slučajeva upale pluća, bez smrtnih slučajeva, u Vuhanu.
9. januar 2020: SZO objaviljuje da su kineske vlasti utvrdile da je epidemija uzrokovana novim koronavirusom.
11. januar 2020: Kineski mediji izveštavaju o prvom slučaju smrti od novog koronavirusa.
23. januar 2020: SZO dokazuje mogućnost prenosa virusa Sars-Cov2 sa čoveka na čoveka.
24. januar 2020: U Evropi potvrđen prvi slučaj u Francuskoj.
Kraj januara 2020: Srpski lekari primećuju čudne slučajeve pneumonije, ali niko još ne sumnja na koronavirus.
1. februar 2020: U Srbiji 56-godišnji muškarac dobija veoma visoku temperaturu, ima otežano disanje, kašalj, krvavi ispljuvak.
5. februar 2020: Muškarac je primljen u jutarnjim satima u bolničku ustanovu u Srbiji. Lekari konstatuju sve ove simptome, a rentgenskim snimkom utvrđuju obostranu upalu pluća i akutni respiratorni sindrom. Bolest je bila uzela toliko maha da ništa nije moglo da se učini i pacijent umire.
7. februar 2020: Na Institutu za sudsku medicinu profesor Slobodan Savić sa Medicinskog fakulteta radi obdukciju 56-godišnjeg pacijenta koja je pokazala ono što su lekari već utvrdili: da je imao tešku obostranu upalu pluća, sa akutnim resporatornim sindromom, i utvrđeno je da se radi o prirodnoj smrti. Sačuvani su uzorci krvi, mokraće i tečnosti staklastog tela iz oka.
6. mart 2020: Muškarac (43) iz Bačke Topole je prvi pacijent u Srbiji kod koga je dokazano prisustvo virusa korona, potvrdio je ministar zdravlja Zlatibor Lončar
11.mart 2020: Održan medicinski skup na kome se prvi put počelo razmišljati o tome da postoje slučajevi smrti uzrokovanih korona virusom koje su se u Srbiji desile pre nego što je prvi slučaj u našoj zemlji potvrđen, rekao je za Blic prof. dr Savić.
Kraj marta 2020: Formira se tim koji bi bio zadužen za istraživanje slučajeva smrti uzrokovanih korona virusom koje su se u Srbiji desile pre nego što je prvi slučaj u Srbiji potvrđen. „Kada je počelo da se govori o koroni, kad sam pročitao više o tome, ja sam s kolegama razgovarao i rekao da mi je jako sumnjiv (stari) slučaj na kovid, ali nismo mogli da to potvrdimo. Mi smo imali zamrznut uzorak staklastog tela i kada smo (naknadno) posumnjali na kovid, bila je ideja da pokušamo da iz te tečnosti izolujemo virus“, kaže profesor Savić.
Kraj aprila, početak maja 2020: „Uradili smo PCR prajemere koji su pokazali da je u pitanju korona virus kod čoveka kod kog je rađena obdukcija 7. februara“, navodi za „Blic“ prof. dr Oliver Stojković profesor sa Medicinskog fakulteta. Srpski naučnici sa dve metode dokazuju prisustvo novog koronavirusa u uzorcima staklastog tela iz oka 56-godišnjeg muškarca koji je preminuo 5. februara i pišu rad.
Leto 2020: U junu, julu i avgustu u svetu počinju da izlaze radovi koji su isključivali mogućnost prisustva virusa u staklastom telu. Ipak, kada su počeli da se pojavljuju rezultati, pokazalo se da kod 16 do 20 odsto pacijenata postoji i zahvaćenost staklastog tela virusom. „Mi smo rad napisali veoma brzo i već u junu, julu počeli da ga šaljemo svim priznatim svetskim časopisima. Međutim, on nije objavljen iz dva razloga. Pod jedan, niko ranije nije objavio da se virus nalazi u tečnosti staklastog tela. Raniji radovi nisu to dokazivali. Drugo, krajem septembra su se pojavile dva nova rada koja su pokazala da je u oko 16 do 20 odsto slučajeva prisutan virus u staklastom telu“, kaže dr Stojković.
19. januar 2021: Grupa od 13 srpskih naučnika okupljenih na Medicinskom fakultetu objavljuje naučni rad kojim se potvrđuje da se prva dokazana smrt povezana sa korona virusom u Evropi dogodila u Srbiji, i to 5. februara prošle godine.
Ipak, sve ovo nipošto ne znači da je korona virus u Evropi „potekao“ iz Srbije, već samo da se radi o najstarijem dokazanom smrtnom slučaju zahvaljujući tome što su srpski naučnici sačuvali uzorke tkiva preminulog pacijenta čija im je klinička slika u to vreme bila sumnjiva. Podsetimo, pre ovog istraživanja zvanično je prvi smrtni slučaj u Evropi potvrđen u Francuskoj 15. februara prošle godine.
Takođe ne znači ni da je preminuli 56-godišnji muškarac zaista bio nulti pacijent, bez navodnika, jer srpski lekari sada veruju da se koronavirus od tog 5. februara, pa sve do prvog zvanično potvrđenog slučaja u Srbiji, 6. marta, „švercovao“ neprimećen u populaciji i među lekarima kao virus običnog gripa.
„Šta je virus čekao mesec dana? Moguće je da je po neki od prvih bolesnika promakao sa dijagnozom gripa. Ima osnova da se veruje i u sklonost virusa da potiskuju jedni druge, poznatu pod nazivom interferencija. To je fenomen koji postoji na pojedinačnom nivou, pa je malo verovatno da će dete istovremeno oboleti od malih i ovčijih boginja, ali se odnosi i na populaciju. Otuda se, recimo, smenjuju epidemijski talasi infekcija disajnih organa izazvanih rinovirusima, respiratornim sincicijalnim virusima i uzročnicima gripa“, objasnio je epidemilog prof. dr Zoran Radovanović pre nekoliko dana u autorskom tekstu za list „Danas“.
Izvor: Blic
Društvo
CENE NOVOGODIŠNJIH UKRASA U SRBIJI: Od ovoga će vas ZABOLETI glava, ali za sve POSTOJI REŠENJE! (FOTO)

Detaljno smo ispitali tržište o cenama novogodišnjih ukrasa i jelki u decembru 2023. godine
Kako se bliži proslava Nove godine, tako se polako srpski gradovi opremaju uličnim ukrasima, a srpski građani onim običnim kojim se kiti jelka.
Inflacija je velika, ali i dalje se građanke i građani naše države odlučuju za svečano obeležavanje dočeka, kako provodom u Srbiji, tako i provodom širom Evrope.
Predajući se euforičnoj depresiji, građani polako (do)kupuju ukrase i spremaju se za kićenje jelke koju će zbog umora moći tek da raskite u februaru ili martu.
Kako bismo vam olakšali pregled cena, istražili smo koliko u proseku koštaju ukrasi za jelku, kao i samo drvo.
Cene ukrasa
Sitni ukrasi koji dolaze u različitim bojama, a koje možete kupiti u paketu, koštaju oko 100 dinara po paketu.
Dok veći i upečatljiviji, različitih oblika i dezena, mahom staju 200 dinara, ali po komadu jer ih je teško naći u paketu.
Svakako je jeftinije, ali ne i senzativnije, imati manje ukrase na jelci. No, ako odbijete novogodišnji kič kao ideal praznika, možda za vas jesu sitniji ukrasi.
Takođe,sve ukrase možete koristiti podjednako da okitite i jelku i svoj dom.
S druge strane, dodatni rekviziti koji jesu pogodni za ukrašavanje kuće prosečno nisu najisplativija rešenja prema ponudi na koju smo naišli.
Tako,lampioni sa vrlo malo dekoracije i zvezdastog oblika prodaju se za 380 dinara.
Potom, kapice, statue Deda mraza, novogodišnje maske u obliku irvasovih kontura kreću se od 120 do 500 dinara.

Sitni ukrasi za jelkufoto: Tamara Trajković
Koliko koštaju novogodišnje jelke?
Verovatno većina građana i građanki Srbije poseduje jednu plastičnu jelku u svom domu. No, kako one dotraju, s vremena na vreme potrebno je kupiti novu.
Sa rastom inflacije, došlo je i do porasta cena za novogodišnje jelke, ali tradicija u određivanju cena ostala je ista.
Tako se i sada na tržištu, prosečne cene jelki kreću u odnosu na veličinu:
- jelka visine 120 centimetara košta 1100 dinara;
- jelka visine 150 centimetara košta 1500 dinara;
- jelka visine 180 centimetara košta 2400 dinara;
- jelka visine 210 centimetara košta 3200 dinara.
Novogodišnje slavlje koje se sastoji od proslave Nove godine, kićenja jelke i domova, odavno je postalo deo savremene tradicije građanki i građana Srbije.
No, cene su nastavile da skaču, te je razumljivo da nema potrebe za potpunim obeležavanjem praznika.
Novogodišnji ukrasifoto: Tamara Trajković
Svakako su sitni ukrasi i dobar provod sa najbližim dovoljni, ukoliko želite da slavite Novu godinu.
Izvor: Espreso
- Košarkapre 1 dan
Kapiten Partizana oblači dres reprezentacije!?
- Košarkapre 1 dan
ITALIJANSKI MEDIJI: Zvezda hoće bivšeg centra iz NBA lige
- Košarkapre 1 dan
IZNENADIO NAVIJAČE: Bivši igrač se obratio Delijama na srpskom (FOTO, VIDEO)
- Košarkapre 2 dana
Sferopulos posle još jednog poraza u Evroligi: Moramo da pričamo…
- Košarkapre 1 dan
Duško Ivanović pred meč sa Zvezdom: Evo šta je izjavio trener Baskonije
- Košarkapre 1 dan
Određene sudije za meč Baskonja – Zvezda
- Košarkapre 1 dan
BESNI NA NJEGA: Grobari imali poruku za Mirotića
- Košarkapre 2 dana
Partizan – Armani: Na ovom kanalu možete pratiti duel dva rivala