Connect with us

Društvo

BATUT IZDAO SAOŠTENJE KOJE SE TIČE SMRTI LJUDI NAKON PRIMANJA VAKCINE: Dobro ga memorišite

Objavljeno

-

Korona, Foto: Tanjug/Nikola Anđić

Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” učestvuje u sistemu nadzora


Iz Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ potvrdili su da je u Srbiji bilo smrtnih slučajeva posle vakcinacije, navodeći da se nijedan od njih nije desio zbog vakcine.

– S obzirom na to da je jedna od priroritetnih grupa za vakcinaciju najstarija populacija (stariji od 75 godina, posebno u domovima za stare) registrovan je i jedan broj smrtnih ishoda zbog drugih oboljenja ili postojećih hroničnih bolesti, ali nijedan nije nastao usled primanja vakcine. Slična su iskustva stečena i u drugim zemljama Evrope i sveta – naveli su, ne precizirajući o kom broju preminulih je reč.

U vezi sa navodima članova Kriznog štaba da je bilo zaražavanja posle prve doze vakcine, naveli su da još nema detaljnih podataka o tome koliko je osoba inficirano nakon primanja jedne doze vakcine niti o kojim vakcinama se radi.

Dali su komentar i na slučaj Vranjanca koji je primio prvu dozu Fajzerove vakcine, pa drugu dozu kineskog proizvođača „Sinofarm“, navodeći da takva situacija nije preporučena, ali da su stručnjaci zauzeli stav da ne može dovesti do neželjenih efekata.

Advertisement

– Dešavalo se u pojedinačnim slučajevima da su osobe vakcinisane jednom vrstom vakcine kao prvom dozom, a u drugoj dozi primile drugu vrstu vakcine. S obzirom na to da ovakva situacija nije preporučena, kao i da ne postoje publikovani radovi na ovu temu, zatražili smo mišljenje naših kompetentnih autoriteta u oblasti imunologije i vakcinologije koji su konsenzusom zauzeli stav da ova situacija ne može da dovede do neželjenih efekata kod samih građana, kao i da će osobe stvarati zaštitu kao i da su vakcinisane istom vrstom vakcine, te da nije potrebno davati dodatne doze vakcine bilo koje vrste – stoji u odgovoru „Batuta“.

U vezi sa sličnostima i razlikama četiri dostupne vakcine u Srbiji, o brzini stvaranja antitela i njihovoj količini, naveli su da se sličnosti i razlike mogu predstaviti tek kad bude sprovedena seroepidemiološka studija.

U vezi sa neželjenim efektima vakcine, u pisanom odgovoru „Batuta“ stoji da Institut učestvuje u sistemu nadzora, ali da trenutno nemaju dostupne podatke.

– Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” učestvuje u sistemu nadzora, ali za dostavljanje podataka bi nam trebalo više vremena da uradimo analizu – stoji u odgovoru.

Izvor: Espreso

Advertisement

Društvo

KOLAPS U OVIM DELOVIMA GRADA: Izbegnite ih ako imte alternativu!

Objavljeno

-

Objavio

Gužva, Foto: Petar Aleksić

Zbog radova, zatvoren je deo Požeške na Banovom Brdu, pa se saobraćaj preusmereva na okolne saobraćajnice


Ovog jutra velike gužve su na delu auto-puta od Konjarnika i Plavog mosta ka Autokomadi i dalje ka Gazeli.

Zbog radova, zatvoren je deo Požeške na Banovom Brdu, pa se saobraćaj preusmereva na okolne saobraćjnice.

U ostalim delovima grada pojačan je intenzitet saobraćaja, naročito na mostovima, ali nema većih gužvi i zastoja.

I dok je u većem delu Beograda jutros sunčano, magla smanjuje vidljivost na Novom Beogradu i na manje od 200 metara, pa je neophodan dodatni oprez.

Advertisement

S obzirom na to da je danas petak, gužve se naročito očekuju u poslepodnevnim časovima, pa je potrebno naoružati se stpljenjem.

Saobraćaj, Gužva, Beogradfoto: Petar Aleksić

Za Beograd su i za danas najvaljane padavine, naročito u drugom delu dana i pred kraj dana, pa će u saobraćajnice biti mokre i klizave, ponegde i uz veće zaržavanje vode, a u slučaju vrlo obilnih pljuskova očekuje se i duže zadržavanje vode, zbog nemogućnosti da odovodni i kanalizacioni siste,i prihvate ogromnu količinu atmosferske vode u veoma kratkom vremenskom intervalu.

Dakle, u saobraćaju je neophodan dodatni oprez i da se vožnja prilagodi uslovima u saobraćaju, ali i vremenskim uslovima.

Inače, zbog noćašnjeg nevremena, na saobraćajnicama u mnogim delovima grada zbog obilne kiše pojavili su se nanosi šljunka i šuta, koji mogu predstavljati opasnost u saobraćaju, naročito pri većim brzinama i pri naglom kočenju.

Izvor: Espreso

Advertisement
Nastavi sa čitanjem

NAJČITANIJE 48h